Kitakujo 

Numeraloj / tàlu-sónori

1. Fundamentaj / púmtari

Ili neniam estas deklinaciataj.

Malgrandaj numeraloj / ímari tàlu-sónori

0 liŋ Ĉin.: líng, Kant.: ling4
nis #1 Pl./Ĉeĥ.: nic "nenio" (Par. Slov./Slvk.: nič)
1 ojn Mn.Lat.: oinos, Gl.: oinos, Mn.Irl.: oín, (ôen), Dgsp.: oin-o-, -a-,-ata
ic Fin.: yksi, Est.: üks; Hung.: egy (Sam.: okta, Ĉerem.: ik, ikte)
pal Mingr.: palo, paluo, Las.: palu; HNk.: pał, HBz.: pałëw, Mrg./Vmd.: pału, Nkt./Gld.: pala,
Mnd.: pǝle, pāle, pálle, Gsm.: pal, Mora: pállé, Mfg.: pál
2 ek #2 Kaz.: eki
snew Eg.: snéwe (Par. Kopt.: snav (m.), snouti (f.))
3 kum Ĉerm.: kum
tir #3 Rus.: три [tri], Alb.: tre, tri, Irl.: tri, ..., Nep./Bng.: tin, Hind.: tiin
4 kek (<ek-ek) v-u supre
dor Kaz.: tört, Turk.: dört; Mong.: döröw
nal Ĉerm.: nal, nalat, Tel.: nala-, nālugu; (Fin.: neljä, Est.: neli, Sam.: njeallje)
vat Sngr.: vati
5 piŋ Gr.: πεντε [pente] & Arm.: hing & Lit.: penkì
vit Kom./Udm.: вит [vit] (Fin.: viisi, Est.: viis, Sam.: vihtta)
6 śaś Lit.: šeši, Sans.: sat; Heb.: ŝeŝ
muc Jap.: muttsụ (Jap.(Okinawa): mu:chi, Jap.Mn.: mu)
mot Ngan.: motu"
7 pit Tag./Ceb.: pitó, Kav.: ?u-pitu?, Jav.: pitu, Bal.: pitu(ng), (Malag.: fito)
poŋ Gua.: pokõi
8 bat Vj.: bát, Kant.: bad3, Taj.: bpäät, (Ĉi.: bā; Lao.: päät)
wal Ceb.: waló
9 gao Kant.: geo2, Taj.: gkàao (Lao.: kau)
kwajs Ĉnk.(ĵargona): kwaist
10 dik #4 Lat.: decem [dekem]
biw Enc.: b'iw''
11 dik-ojn v-u supre
biw-ic
12 dik-ek v-u supre
biw-snew
ktp.    
20 ekdik v-u supre
snewbiw v-u supre
kulmen Ar.: kull + Angl.: man [män]
30 kumdik v-u supre
tirbiw v-u supre

RIM: La koloroj indikas la rangecon, nome helverda = 1, helflava = 2, heloranĝa = 3 kaj helroza = 4. Kvina rango ne ekzistas ĉe la numeraloj! Krome gravas, ke nur la unuarangaj estu uzataj por nombrado, la aliaj por la vortfarado [Kiel ekz.: Ger.: zwei - por nombrado, bi- en fremdvortoj].

Grandaj numeraloj / égvari tàlu-sónori

100 sinte #1 Ltv.: simt(s), (Sl.: sto & Fr.: cent [sang] & Alb.: qind [kj-])
pek Ĉi.: pek, Kor.: pek, paek
1000 elífo (Var.: elíf, ílof, ílop) Nub.: élifu
mjaŋ Mong.: мянга(н) [mjanga(n)]
10 000 tómne #2 Toĥ.: tumane, tumáṃ (~Turk.: tümen; Mong.: түм(эн))
100 000 kêti #3 Ind.: keti
bip Tlng.: bIp [bïp]

RIM: La koloroj indikas la rangecon, nome helverda = 1, helflava = 2, heloranĝa = 3 kaj helroza = 4. Kvina rango ne ekzistas ĉe la numeraloj! Krome gravas, ke nur la unuarangaj estu uzataj por nombrado, la aliaj por la vortfarado [Kiel ekz.: Ger.: zwei - por nombrado, bi- en fremdvortoj].

Numeraloj je bazo dek kiel miloblo / tàlu-sónori je uráho dik as elíf-piśo

103 1000 dikemkum biwemtir mil dek-um-tri elífo
104 10 000 dikemkek biwemdor dek mil dek-um-kvar dik elífo; tómne
105 100 000 dikempiŋ biwemvit cent mil dek-um-kvin kêti, bip; sínte elífo
106 1 000 000 dikemśaś biwemmuc miliono dek-um-ses dik kêti, dik bip
107 10 000 000 dikempit biwempoŋ dek milionoj dek-um-sep sínte kêti, sínte bip
109 1 000 000 000 dikemgao biwemkwajs miliardo dek-um-naŭ tómne kêti, tómne bip
1012 1 000 000 000 000 dikemdikek biwembiwsnew biliono, duiliono dek-um-dekdu elífemkek

RIM: En multaj lingvoj ne ekzistas simila skemo kaj vi komence devos cerbumi.

Ĉi-supra formado ankaŭ taŭgas por aliaj bazoj, ekz.: 2

23 8 ekemkum snewemtir ok du-um-tri bat
28 256 ekembat snewemwal ducent kvindek ses du-um-ok eksínte píŋdik śaś
210 1024 ekemdik snewembiw mil dudek kvar du-um-dek elífo ekdik kek/dor

Aŭ bazo 1000

10002 elífemek miliono mil-um-du dikemśaś
10003 elífemkum miliardo mil-um-tri dikemgao
10004 elífemkek biliono, duiliono mil-um-kvar dikemdikek

2. Ordaj numeraloj / páŋari tàlu-sónori

Sociolektaj formoj troviĝas en aparta ĉapitro!

x-enśe (xe) -a Kaz.: -inši, -ynšy (Turk.: -(i)nci, -(ı)ncı, …, Uzb.: -(i)ntsche)
ojnenśe (1e) unua  
icenśe  
palenśe  
ekenśe (2e) dua  
snéwenśe  
kumenśe tria  
tirenśe  
kekenśe kvara  
dorenśe  

3. Ripetadaj numeraloj / ŋérari tàlu-sónori

Kun adverba finaĵo '-aw'

x-koartaw (xaw) -foje Ma.Sor.: krot (A.Sor.: króć) & Lit.: kartas "fojo"
(Parencas: Ĉeĥ./Slvk.: krát, Slov.: kràt, Blg.: kratno,
Sans.: krtvas; Fin.: kerta, Est.: korda, Sam.: geardi.)
ojnkoartaw (1k-aw) unufoje  
ickoartaw  
ekkoartaw (2k-aw) dufoje  
snewkoartaw  
kumkoartaw trifoje  
tirkoartaw  
kekkoartaw kvarfoje  
dorkoartaw  

Sen adverba finaĵo

x-mul -foje Kiĉ.: -mul (en: ca-mul "kvarfoje")
ojn-mul unufoje  
ic-mul  
pal-mul  
ek-mul dufoje  
snew-mul  

RIM: Kompare al Esperanto kaj al la antaŭe menciita variaĵo ne almetendas la adverba finaĵo!

4. Kolektivaj formoj / śiśómpari ŋúpiri

cu- -ope Ger.: zu (en: zu Dritt)
cukum triope  
cukek kvarope  
cusinte centope  

RIM: Kompare al Esperanto ne almetendas la adverba finaĵo!

5. Multiplikaj numeraloj / máŋepìśari tàlu-sónori

- sistemaj

-piśa -obl- Alb.: -fish (en: trefish, trefishoj, trefishtë)
ékpiśa snéwpiśa duobla  
kúmpiśa tirpiśa triobla  

- nesistemaj

néhha duobla Ĉjn.: nexa [-ĥ-] 'twice' v-u ĉe túla

6. Frakciaj numeraloj / lémemari tàlu-sónori

- sistemaj

-ud- -on- Ser.Kr.: udio "parto"
kumudo triono  

- nesistemaj

hhágaso duono Mong.: хагас [ĥagas]

7. Distribuaj numeraloj / dópsari tàlu-sónori

jup po Keĉ.: yupay "nombri"
jup kum po tri  
jup bat po ok  
jup sínte po cent  
jup díkemśaś po miliono  

8. Numeralaj substantivoj (ofte per '-i') / tàlu-sónari nàmi-sónori (úftaw i-pe)

0 líŋi 6 śáśi 11 dik-ojni 10000 tómni
1 ójni múci (Var.: múcu) biw-ici 100000 kêti
íci móti 12 dik-eki bípi
páli 7 píti (Var.: píto) biw-snewi    
2 éki póŋi (Var.: póŋo) ktp. vts.    
snéwi 8 báti 20 ekdiki    
3 kúmi wáli (Var.: wálo) snewbiwi    
tíri 9 gaohi kúlmeni    
4 kéki kwájsi 30 kumdiki    
dóri 10 díki tirbiwi    
náli bíwi 100 sínti    
váti śípu péki    
5 píŋi kújmpi 1000 elífo (Var.: ílofi, ílopi)    
víti     mjáŋi    

RIM: Variaĵoj kun fina -o aŭ -u anstataŭ -i rezultas el la devena lingvo. Modeloj por tiaj vortoj estas la Finna; Slovaka kaj Islanda lingvoj.

9. Numerale uzendaj vortoj / tàlu-sónaw wépt-edvari sónori

bet iom da … Pld.: bäten ne estu deklinaciataj kiel la bazaj
but multe da … Cig.(Lov.): but
dow ambaŭ Ĉi.: dôu
(Kant.: dêu3)
faw #1 malmulte da … MnA.Ger.: fao,
Gt.: fawai
bázari (Var.: bázva-ri) kelkaj Turk. bazı Ili devas esti deklinaciataj pro sia adjektiveco
wákjari Keĉ.: waki
céra malmultaj Cig.: cera
tóhkoma Ĉjn.: tôhkomo

10. Sociolektaj formoj de numeraloj / soćari ŋúpiri tàlu-sónorini

kíntua unua Gl.: cintu-, cintus 'first' (Par. Mn.Irl.: cét, cétna, Lat.: recens 'fresh, young',
Gr.: καινος [kainos] 'new', Sans.: kaninas 'young')
śúsa Ur.: š(v)-usë (Par. Lez./Udi.: sa, Drg.: ca; Lk.: ca-; Avr.: co, Aĥ.: če-be,
And.: se-b; Cz.: sis, Gnĥ.: he-s; Bcb.: cḥa, Ing.: ca, Ĉeĉ.: cḥa-\' 'one')
-ksan (Var.: -śan,
-śanj, -śaŋ)
de dek Fin.: -ksan, -ksän (en: kahdeksan '8', yhdeksän '9')
snewksan ok Eg.: snéwe + v-u supre
palksan naŭ Mingr.: palo, paluo, HNk.: pał, HBz.: pałëw, Mrg./Vmd.: pału + v-u supre
-mujn (Var.: -myn) #1 -dek Kom.: -myn (en: komyn '30', n'el'amyn '40', vetymyn '50', kvatymyn '60')
kum-mujn tridek Ĉerm.: kum + Kom.: -myn
nal-mujn kvardek Ĉerm.: nal, nalat + Kom.: myn
vit-mujn kvindek Kom.: vit, Udm.: vit' + Kom.: myn
-gajn -dudek Kim.: ugain, deugain, trigain, pedwar ugain, chweugain '20, 40, 60, 80, 120'
snew-gajn kvardek v-u supre
-jur -cent Nen.: yur 'hundred'
snew-jur ducent v-u supre
-deb mil Ted.: debū (Gll.: diba 'hundert')
tirdeb tri mil v-u supre

11. Etimologiaj numeraloj / àsli-ŋúp-ilmari tàlu-sónori

praformo / àsli-ŋúpi senco tólku Kitake senco tólku
Kark.: ?áxak, ?áxxak du ek hháki, -u #1 duo, duopo, paro cuéko
Nav.: naaki, Apc.: nà.ki, ná-ki; naki nâki #2
Jap.: san, Ĉi.: san tri kum sáno #3 trio, triopo cukúmo
Juk.: ox-tul tri (vivaĵoj) #4 kum (éltasori) óśtuli trio (homoj, bestoj)
Snĉ.: ŋas kvar kek ŋáso kvarteto, kvaropo cukéko
Ind.: lima, Tag./Ceb.: limá,
(Bal.: limang, limā)
kvin piŋ lîmi #5 kvinteto, kvinopo cupíŋo
Cz./Hinu./Huns.: iłno (Bejt.: iłna) ses śaś ílno sesopo cuśáśo
Keĉ.: qanchis, kanchis, canchis, Jkr.: qançhisi sep pit kánći sepopo cupíto
Gua.: poapï, poapy ok bat poapi okopo cubáto
Nhr.: kuesi (Nm.: kxòese) naŭ gao kwési naŭopo cugao
Mal./Irul: pattu, Tam.: paththu, … dek dik pâtu #6 dekopo cudíko
Kor.: tul du ek túla duobla ékpiśa
Mong.: найм(ан) [najm(an)] ok bat nájmu oktaedro, okedro  
Mz.Mong.: arban dek dik arbánu Arbano (monunuo)  
Turk.: yüz cent sínte jújzu Jujzo (monunuo)  
Jap.: sen mil elífo śéni #7 Ŝenio (monunuo)  
Ling.: zómi dek dik zom- deka- 101
Ling.: nkámá cent sínte ŋam- hekto- 102
Vj.: nghìn mil elífo ŋin- kilo- 103
Uzb.: juz cent sínte juz- centi- 10-2
Uzb.: ming mil elífo miŋ- mili- 10-3
Bcb.: ši, Ĉeĉ.: ši-' du ek -śi du -j ek -ri, -ki
Keĉ.: taw kvar kek, val -taw kvar -j kek -ri
Jap.: go & Tib.: nga, Kant.: ng5 kvin piŋ -ŋo kvin -j piŋ -ri

12. Grupaj numeraloj / ólpari tàlu-sónori

-ujz-   -naskitoj Turk.: -üz (-iz) (en: dördüz, ikiz, …)
K-u ankaŭ Lit.: -nys/-nis en: dvynys "ĝemelo", treinys "trinaskito"
ék-ujzori snéw-ujzori ĝemeloj  
kék-ujzori dór-ujzori kvarnaskitoj  
píŋ-ujzori tír-ujzori kvinnaskitoj  
śáś-ujzori múc-ujzori sesnaskitoj  

La rangeco varias, ĉar en la devena lingvo ekzistas du numeraloj, kiuj havas parencojn en la Kitaka, nome ek "du" kaj dor "kvar". Sed ili apartenas al malsamaj rangoj.

13. Apliko de la numeraloj / Jópseni tàlu-sónorini

a) Fundamentaj / púmtari

Nombrado / Júpeni

RIM: La apliko okazas kiel en Esperanto. Do kun pluralo post 2 ĝis ∞. Ne estu uzata iu kazo (genitivo singulara kiel en baltaj kaj slavaj lingvoj) post 2 ĝis 4 resp. ekde 5 ĝis 8 (plurale) nur pro la numeralo, sed pro iu prepoziciaĵopostpozicio (nur kun postpozitivo). Anstataŭ ek + substantivo/adjektivo uzeblas la dualo je -ki: ek púmuri = púmuki "du arboj". Krome ili neniam estas deklinaciataj!

ekz.: ojn míci "unu katino", kum áplori "tri pomoj", śaś-sínte éwrori "sescent eŭroj"

Kalkulado / Toáneni
adicio
gatlísteni
gatlístaj X gudaj/su Y adiciu X al Y X + Y = Z
X gudaj Y teésa Z kum gudaj śaś teésa gao 3 + 6 = 9
X su Y teésa Z ojn su gao teésa dik 1 + 9 =10
substraho
padéteni
padétaj Y ot X subtrahu Y de X X - Y = Z
X pa Y teésa Z (#1) pit pa kum teésa kek 7 - 3 = 4
X pa Y teésa neŋ Z (#2) śaś pa gao teésa neŋ kum 6 - 9 = -3
multiplikado
máŋepisintjeni
máŋepisintjaj X diŋ Y multobligu X per Y X * Y = Z
X-koartaw Y teésa Z ek-koartaw piŋ teésa dik 2 * 5 = 10
X-mul Y teésa Z piŋ-mul śaś teésa kumdik 5 * 6 = 30
divido
dájleni
dájlaj X diŋ Y dividu X per Y X : Y = Z
X bidájla diŋ Y teésa Z bat bidájla diŋ kek teésa ek 8 : 4 = 2
X bidájla diŋ Y teésa Z dźiŋ' z dik ojn bidájla diŋ śaś teésa ojn dźiŋ' bat kum 11 : 6 = 1,83
potencigo
tálameni
tálamaj X diŋ Y potencigu X per Y XY = Z
Y-enśe tálamo ot X teésa Z ékenśe tálamo ot kum teésa gao 32 = 9
Xum(#3)Y teésa Z doromkum teésa śaśdik kek 43 = 64
radikado
bóneni
úmaj tla X-enśen bónin ot Y tiru la Xan radikon el Y x√Y = Z
tla X-enśe bóni ot Y teésa Z tla kum-enśe bóni ot ékdik pit teésa kum 3√27 = 3

b) Ordinalaj numeraloj / páŋari tàlu-sónori

RIM: Ili tre ofte staras antaŭ la koncernata vorto, nur pro stilaj kialoj ili sekvas. Krome ili estas deklinaciataj kiel substantivoj kaj adjektivoj.

ekz.: kúmenśe áplo "tria pomo", Go-tráda ékenśeku házuku! "Veturu al dua domo!"

c) Frakciaj numeraloj / lémemari tàlu-sónori

½ ojn ékudo unu duono
2/3 ek kúmudori du trionoj
4/7 kek pítudori kvar seponoj
23/86 ekdik kum batdik-sasudori dudek tri okdek-sesonoj

d) Sociolektaj dekoj / sóćari śípuri

Ili sufiksas je -mujn. (Dialekte ekzistas la variaĵo -myn kun plia vokalo.)

  Kitake Komia #1 Udmurta Hungara Mansia
30 kum-mujn komyn kwamyn, kuamyn (harminc) (wat)
40 nal-mujn n'el'amyn (nyldon) negyven nälmen, naliman
50 vit-mujn vetymyn (vit´ton) ötven atpan
60 mot(#2)-mujn kva(j)tymyn (kuat´ton) hatvan xotpan
70   (sizimdas) (sizimdon) hetven (satlow)
80   (kökjamysdas) (t´amyston) nyolcvan (ńolsat)
90   (ökmysdas) (ukmyston) kilencven (ontəlsat)

La ekzemploj el Komia, Udmurta, Mansia kaj 2 el la Hungaraj venas el 'uaetym8x.html'. La hungaraj el 'Kaud. 31', paĝo 52. Kelkaj formoj el "Suomen ja sen sukukielten lukusanoista", paĝo 4-5. Verdaj el ambaŭ interretaj fontoj. Turkisaj el la libreto kaj la finn-lingva teksto.

Nur malmultaj dialektoj provas reguligi la skemon laŭ rangeco.

Eblas la jenaj rangoj:

  Kitake   Dzitaka
rangoj 2a 3a (#1) -
30 tir-mujn   tër-myn
40 dor-mujn nal-mujn nal-myn, nar-myn
50 vit-mujn   vët-myn
60 muc-mujn mot-mujn muc-myn
70 poŋ-mujn   poŋ-myn
80 wal-mujn   wal-myn, war-myn
90 kwajs-mujn   pajs-myn

RIM: La parenca Dzitaka metas ilin en la normalan sociolekton!

Ankaŭ eblus kombino kun -ksan ĉe 80 kaj 90, se nur gravas la rangeco.

  Kitake
80 snew-ksan-mujn
90 pal-ksan-mujn

e) Sociolektaj dudekoj / sóćari kúlmenori

  Kitake Dźiga rimarkoj
40 snew-gajn snőgajn, nőgajn  
60 tir-gajn tirgajn Ĝi estas la bazo por la rango pro la kimra: trigain.
80 dor-gajn dorgajn  
100 vit-gajn vitgajn, vitkajn, vikkajn  
120 muc-gajn mucgajn, muskajn  
140 poŋ-gajn poŋgajn, pōgajn  
160 wal-gajn walgajn, (waŋajn)  
180 kwajs-gajn kwääsgajn, kwääskajn  

RIM: La parenca Dźiga metas ilin en la normalan sociolekton!

Ankaŭ eblas kombino kun -ksan-, nome jene:

  Kitake
160 snew-ksan-gajn
180 pal-ksan-gajn

f) Sociolektaj centoj / sóćari síntiri

Ĝi devas esti kunmetata kun duarangaj numeraloj!

  Kitake  
200 snew-jur  
300 tir-jur  
400 dor-jur  
500 vit-jur  
600 muc-jur  
700 poŋ-jur  
800 wal-jur  
900 kwajs-jur  

Sociolektaj miloj / sóĉari elífori

Ĝi devas esti kunmetata kun duarangaj numeraloj!

  Kitake  
2000 snew-deb  
3000 tir-deb  
4000 dor-deb  
5000 vit-deb  

Al la sekva ĉapitro
© René Philipp - Bilnjobíru Àdvodóstu, 26.10.2005

Nach oben
valides XHTML valides CSS phase5-logo tidy