Kitakujo 

Parencaro / aśmíjatolo

a) Grupoj / ólpiri

aśmíjato parenco Sr.: azmiiyat [aŝmîjat]®
mâklo Maj.: makil
kóptimo persono Sr.: cooptim [kôptim]®
sijáwi Ĉer.: si-yv-wi [sijąŭi]
kújni generacio Mn.AGer.: kunni, Mez.AGer./Mez.Pld.: künne,
Pld.: Künne, Gt.: kuni
láo popolo Gr.: λαος [laos] > Kopt.: laos
nípo tribo; klano, parencaro,
familiaro
Cig.(Lov.): nipo 'Stamm, Sippe'
rúwu tribo Kaz.: ruw
ubóko Knjr.: ubwoko
sájmi familio Ltv.: sàime
táwti nacio Lit.: tautà, Ltv.: tauta

b) Ĝeneralaj esprimoj / sómari bájiri

ásli praulo Ind.: asli
bâmbi bebo Sng.: bámbi (en: tó bámbi)
bámbo infano It.: bambino
bárno Isl./Gt.: barn
jáśi Sr.: yaazu [jâŝi]®
dadrúno adolto, (ĉtl.) plen-
kreskulo
Lit. didelis & Ĉin.: dà + Keĉ.: runa [Modelo: Ĉin.: dàrén]
daréno Ĉin.: dàrén
gúmo homo Gt.: guma, Mn.Angl.: gumo
gúmolo homaro
íśi virino Heb.: iŝa, 'iŝâ(h) > Jid.: ísche & Kiĉ.: ixoc [-ŝ-]
kváni Tonkawa: kwân
záni Per.: zan
miásu junulo, juna viro Lat.: mās & Fin.: mies
nájni virino; damo Fin.: nainen
náru viro Heb.: na^ar & Sans.: nar, Pli.: nara-, naro
néski knabino Vask.: neska
ŋóbo ĝemelo Sng.: ngbɔ́ (en: ta ngbɔ́)
poáni sinjorino Lit.: ponià, Pl./Slvk./Ukr.: pani
poánu sinjoro Lit.: ponas, Pl./Slvk./Ukr.: pan
pójku knabo Fin.: poika, Ltv.: puika, Sve.: pojke
śúru Eg.: šúre
rúnu homiĉo, viro Keĉ.: runa
tájno unue naskiĝinto Ajm.: tayna
tóto infano, infaneto Sva.: mtoto

c) Familianoj / sájmezori

2 generacioj antaŭe

níni, nínu avino, avo Ind./Bal.: nini, Turk.: nine
nóni, nónu It.: nonna, nonno

1 generacio antaŭe

átah patro, paĉjo Hur.: at·aj, Ur.: atǝ & Gt.: atta, Het.: atta-, Gr.: atta, Lat.: atta, Alb.: át/ë, -i
bápu patro Ind.: bapak, Bal.: bapā, Hin.: bap
tátu Juk.: tat & Jid.: táte < Ukr.: tato & Ksos.: u|tata [1a, oo], Ling.: tatá
mámi patrino Ger.: Mami, Jid.: máme, Lit.: mama, Ukr.: mama & Knjr.: mama
& Sva.: mama & Ndbl.: u-mama, Ksos.: u|mama
nâni, nânu onklino, onklo Gr.: nénnas/nánnas, nánna/nánnê, Cig.: nano
ćóźu onklo Kom.: чож (Udm.: чüж)
tídu onklo (pli juna frato
de patrino)
Nen.: tide

Sama generacio

áhhi, áhhu fratino, frato Ar.: ach, Heb.: ah & Mong.: ax [ah], Kaz.: agha
véli, vélu Fin.: veli & Alb.: vëllá-i
aśáki, aśáku kuzino, kuzo Sr.: azáac [aŝâ´k]®
údo gefrato Ĉer.: udo, u-do
háju edzo Kopt.: hai
njási, njásu edzino, edzo Mkst.: ñasi'i
śáti, śátu Tling.: šAt

1 generacio sekve

dóhtri filino Per.: dochtar, Pld.: Dochter, Mn.Pld.: dohtar, Mn.Angl.: dôhtar, dôhter
húni. Ket.: hun
tóni Tik.: ton
núsi bofilino Avr.: nus, Tind./And./Krt.: nusa, Bsb./Ĉeĉ./Ing.: nus
sájnu, sájni nevo, nevino Mkst.: sajin
súnu filo Lit.: sūnùs, sūnūs, Sans.: sûnús, Gt.: sunus, Mn.AGer.: sun(u), Mn.Pld.,Angl.,Frs.: sunu
ténu Tik.: ten

2 generacioj sekve

anúku, anúki nepo, nepino Lit.: anūkas
ćúću, ćúći Ind.: cucu [ĉuĉu]
táwino genepo Lng.: tawin

d) Rilataj terminoj / bécari

na-dźána generi Sans.: jan-, Pli.: jana
pa-hája senedza Kopt.: hai
pa-njása senedz(in)a Mkst.: ñasi'i
pa-śáta senedzina Tling.: šAt
ójnći, ójnću orfino, orfo Mong.: ɵнчин [ɵnĉin]
sísno virgulino Cig.(Lov.): sisno, (Burg.): sisni < Hung.: szűz
sjétni, sjétnu vidvino, vidvo Snĉ.: sye?tën

e) Afiksoj / gubánduri

RIM: Ruĝfone markitaj estas afiksoidoj bazantaj sur adjektivaj radikoj!

asli- pra- Ind.: asli àsli-nónu praavo
-apja paĉjo … Tul.: appa, appè Mónu-apja paĉjo Monuo
-ek- -et- Rus.: -ек [ek] bárn-eko infaneto
-ez- -an- It.: -ese, Ger.: -ese/-esin Kitákezi Kitakanino
gi- ge- Son.: gi gisájnori genevoj
-im- -et- Gua.: -mi tón-imi filineto
kes- meza Fin./Est.: keskus, (Hung.: közép) kes-súnu, kes-ténu meza filo
nor- juna Est.: noor; Arm.: nor nor-dóhtri, nor-tóni (pli) juna filino
sean- maljuna Irl.: sean [ŝän], Lit.: senas, Lat.: senex, Sans.: sanas seàn-ténu (pli) aĝa filo
svi- bo- Ger.: Schwieger- svi-bápu bopatro
úbaj- duon- (parenco), ŝtif- Drg.: ubaj ùbaj-tóni duonfilino
-kwe iama, eksa Gua.: -kue(-ngue) dóstu-kwe eks-amiko
-raŋ estonta Gua.: rã śáti-raŋ fianĉino (edzino-estonta)

Al la sekva ĉapitro
© René Philipp - Bilnjobíru Àdvodóstu, 14.09.2005

Nach oben
valides XHTML valides CSS phase5-logo tidy