Dialektoj kaj parencaj lingvoj / rázduri va asmijatari kéliri
a) Jene kelkaj dialektaj trajtoj, kiuj diferencas de la normo
"Sum"-dialekto / "Sum"-ráźdu
- Ĝia disvastiĝo malgrandas.
- La plej grava trajto estas la ali-ordiĝo de la tabelpronomoj nedifinaj
jene surbaze de la morfemo sum- (el: Gt.: sums):
ali-dialekte kaj norme |
senco |
ĉi tie |
etimoj |
komentoj |
íske, (súmru) |
iu |
súm-ru |
Keĉ.: runa |
K-u Ger.: -mand el Mann |
ísko (sumáse) |
io |
súm-as |
Est.: asi, Fin.: asia |
|
ískilan, (súmpjas) |
ie |
súm-pjas |
It.: piazza, Kr.: pjaca |
|
ískilanku |
ien |
súm-dor |
Jap.: dôro |
|
iskúber, (súmtem) |
iam |
súm-tem |
Angl.: time [tajm] |
K-u Klk.: -tempil |
ískaw |
iel |
súm-swa |
Gt.: swa 'so' |
|
íska |
ia |
súm-ika |
Gr.: -ικος [-ikos] |
|
ískikos |
ial |
súm-jak |
Mong.: jaagaad 'warum?' |
|
ískode |
ies |
súm-nip |
Eg.: níb |
|
- Laŭ tio ali-ordiĝas la demandaj je la finaj partoj:
ali-dialekte kaj norme |
senco |
ĉi tie |
kve; míke; náne |
kiu |
kví-ru |
kvo; míko; náno |
kio |
kví-'as (kv-as) |
kvilan; míkilan; nánilan |
kie |
kví-pjas |
kvilanku; míkilanku; nánilanku |
kien |
kví-dor |
kvúber; mikúber; nanúber |
kiam |
kví-tem |
kvaw; míkaw; nánaw |
kiel |
kví-swa |
kva; míka; nána |
kia |
kví-'ika (kv-ika) |
kvíkos; míkikos; nánikos |
kial |
kvi-jak |
kvóde; míkode; nánode |
kies |
kví-nip |
- La montraj ŝanĝiĝas simile:
ali-dialekte kaj norme |
senco |
ĉi tie |
téme (kóje) |
ĉi tiu |
kój-ru |
témo (kójo) |
ĉi tio |
kój-as |
témilan (kójpi) |
ĉi tie |
kój-pjas (kój-pje, kój-pi) |
témilanku (kojt) |
ĉi tien |
kój-dor |
temúber |
ĉi tiam |
kój-tem |
témaw |
ĉi tiel |
kój-swa |
téma |
ĉi tia |
kój-ika |
témikos |
ĉi tial |
kój-jak |
témode |
ĉi ties |
kój-nip |
- La grupo je nuj- estas anstataŭata per la partikulo -
Al la sekva ĉapitro
© René Philipp - Bilnjobíru Àdvodóstu, 14.09.2005