Tempoindikoj / vàkti-mèdo-dájori
a) Ĝeneralaj / sómari
Tempo k.s.
Kitaka |
Senco |
Etimo |
érni |
epoko |
Mong.: эрин [erin] |
jáśu |
aĝo |
Turk.: yaş |
keósu |
tempo(spaco) |
Mn.Pr.: KÊSMAN, kîsman, Alb.: kóh/ë, -a |
lájko |
tempolimo, limdato |
Lit.: laikas |
méti |
tempo |
Lit.: metas, Mn.Pr.: mettan |
vákti |
Per.: vağti, Ind.: waktu, Nub.: wakti, Ar.: wakt, Alb.: vakt-i |
De jaro ĝis tago
Kitaka |
Senco |
Etimo |
Ekzemplo |
Senco |
séklu |
jarcento |
Malt.: seklu |
|
|
gódi |
jaro |
Rus.: год [god] |
|
|
évi |
Hung.: év |
|
|
mênemi |
monato |
Gt.: mêna |
|
|
víko |
semajno |
Fin.: viiko, viikko, Isl.: víka |
|
|
díno |
tago |
Sans.: dína, Nep./Hin./Bng.: din; Bal.: dinā |
dínopi |
tage, dumtage, dum tago |
gúnu |
Vask.: e-gun, Bur.: guun-c, Turk.: gün |
gúnupi |
tívi |
Arm.: tiv |
tívipi |
hhótlo |
diurno |
Vog.: хōтал,
(Ostj.: хатл) |
|
|
nákti |
nokto |
Lit.: naktìs |
náktipi |
nokte, dumnokte, dum nokto |
ráku |
Brm.: rak |
rákupi |
támso |
Lit.: tamsùs, Sans.: tamâ, tami, tamî |
támsopi |
Tageroj
Kitaka |
Senco |
Etimo |
Ekzemplo |
Senco |
gójzu |
mateno |
Vask.: goiz |
gójzupi #1 |
matene, je mateno |
pìre-déli |
antaŭtagmezo |
|
pìre-délipi #2 |
antaŭtagmeze, je antaŭtagmezo |
déli |
tagmezo |
Hung.: dél |
délipi #3 |
tagmeze, je tagmezo |
pas-déli |
posttagmezo |
|
pas-délipi #4 |
posttagmeze, je posttagmezo |
óroju |
vespero |
Mong.: oroj |
órojupi #5 |
vespere, je vespero |
nàkti-kési |
noktomezo |
|
nàkti-késipi #6 |
noktomeze, je noktomezo |
rójku |
krepusko |
Isl.: rökkur |
rójkupi #7 |
dum krepusko |
- #1: Dial.: gójzukor
- #2: Dial.: pìre-délikor
- #3: Dial.: délikor
- #4: Dial.: pasdélikor
- #5: Dial.: órojukor
- #6: Dial.: nàkti-késikor
- #7: Dial.: rójkukor
De horo ĝis sekundo
Kitaka |
Senco |
Etimo |
núkti |
sekundo |
Sva.: nukta |
óri |
horo; momento |
Gr.: ôra, It.: ora, Rum.: ora, Alb.: orë; Jap.: orí |
pérco #1 |
minuto |
Cig.: perco, Hung.: perc |
Tempindikaj adverboj
Kitaka |
Senco |
Etimo |
bàza-koartaw |
kelkfoje |
Turk.: bazï + MA.Sor.: krot, Lit.: kartas |
ger |
hieraŭ |
Sve.: i går, Lat.: heri, Ger.: gestern |
iskúber |
iam |
Est.: isik + Som.: ber |
kulúber |
ĉiam |
Ar.: kull + Som.: ber |
luk |
kiam |
Vj.: lúc 'im Augenblick als' |
mas-látaw |
pli malfrue |
Hisp.: mas + Ind.: lat, Pld.: lat [låt], Angl.: lat [lejt] |
moj-dínaw |
ĉiutage |
Vj.: mọi + v-u supre (Modelo: Kant.: mui5 yed6,
mui5 nin4; Ger.: jederzeit) |
moj-gódaw |
ĉiujare |
moj-métaw |
ĉiutempe |
moj-víkaw |
ĉiusemajne |
nisúber |
neniam |
Pl.: nic + Som.: ber |
nudín |
hodiaŭ |
Het.: nu, Mn.AGer.: nu, nû (no), TohA.: nu, Gt.: nu, nû, MnNor.: nú, MnAngl./Frs: nu + v-u supre |
numétaw |
nuntempe |
nuváktaw |
ohi-pasdín |
postmorgaŭ #1 |
Fin.: ohi + v-u malsupre |
ohi-pirdín |
antaŭhieraŭ #2 |
Fin.: ohi + v-u malsupre |
pasdín |
morgaŭ |
Alb.: pas, Per.: paß + Sans.: dina, Nep./Hin.: din |
pirdín |
hieraŭ |
|
pírei andólgaw |
antaŭ nelonge |
+ Kor.: an-, Gr./Sans.: a(n)- + Rus.: долго [dolgo] |
rus-gámaw |
venonte |
Keĉ.: ruway + Vj.: se & Lit.: -si(u) + Sans.: √gam- |
semváktaw |
samtempe |
Ajn.: sem + v-u supre |
tvaw |
tuj |
Lit.: tuoj(au) |
vubah |
baldaŭ |
Knjr.: vuba |
- #1: Laŭvorte: pretermorgaŭ
- #2: Laŭvorte: preterhieraŭ
Tempindikaj adjektivoj
Kitaka |
Senco |
Etimo |
érka |
frua |
Turk.: erken |
láta |
malfrua |
Ind.: lat, Pld.: lat [låt], Angl.: lat [lejt] |
órja |
Mong.: oroj |
pósna |
M.A.Sor.: posny |
numéta |
nuntempa |
|
nuvákta |
|
rus-gáma |
venonta |
Keĉ.: ruway + Vj.: se & Lit.: -si(u) + Sans.: √gam- |
Tempindikaj adpozicioj
Kitaka |
Senco |
Etimo |
Ekzemplo |
Senco |
bérti |
dum |
Som.: ber; Turk.: beri |
Ému lamáka bérti ojn óri. |
Li manĝis dum unu horo. |
pási |
post |
Alb.: pas, Per.: paß |
pási ek dínori |
post du tagoj |
pírei |
antaŭ |
Mn.Pr.: pirzdau, pirsdau, Het.: piran |
pírei kum mênemiri |
antaŭ tri monatoj |
Temprilataj afiksoj
Kitaka |
Senco |
Etimo |
Ekzemplo |
Senco |
geo- |
antaŭa |
Kant.: geo6 (en: geo6 nin4 'voriges Jahr') |
geogódipi #1 |
dum antaŭa jaro |
moj- |
ĉiu |
Vj.: mọi (Kant.: mui5, Jap.: mai-, Ĉi.: mĕi, Kor.: mae-) |
mojgúnupi #2 |
dum ĉiu tago |
raj- |
sekva |
Jap.: rai (Ĉi.: lái, Kor.: nae-) |
rajgódipi #3 |
dum sekva jaro |
śi- #4 |
ĉi- |
Lit.: šis |
śigódipi #5 |
dum nuna jaro |
- #1: Dial.: geogódikor; Analite estus: bérti pírea gódi
- #2: Dial.: mojgúnukor; Analite estus: bérti kúle díno/gúnu
- #3: Dial.: rajgódikor; Analite estus: bérti sója gódi
- #4: Ĝi ankaŭ ekzistas ekster temporilatoj. Modelo ĉi tie estas Ltv.: šodien, šogad, šonakt, šoreiz, šorit, šovakar 'today, this year, tonight, this time, this morning, this evening' [Laŭ 'ass.htm'].
- #5: Dial.: śigódikor; Analite estus: bérti téme gódi, bérti núa gódi
La jaro konsistas el sezonoj.
b) Monatoj / mênemiri
RIM: Aplikendas sufiksoida -kúvo (el: finna/estona: kuu "monato") kun duaranga resp.
triaranga(#1) numeralo. La modeloj por la sekva monataro estas la ĉina, korea kaj tibeta lingvoj,
kiuj ellasas la morfemon por ordinareco de la numeraloj enmetataj. (ekz.: Ĉi.: liù yuè,
Kor.: yu-wôl laŭvorte: ses monat = "junio"; Tib.: dawa dr'ugpa 'Monat sechster' = "junio")
- #1: Estas aplikata ĉi tie nur por la kvara monato, sed ne por la unua kaj sesa, kvankam eblus.
Ankaŭ la planlingvo Volapük havis sufikson por tio, nome -ul (yanul, febul, mazul, ...) [Laŭ "Internationale Plansprachen" de D-ro Detlev Blanke sur paĝo 208]
Kitake |
Esp-o |
laŭvorte Esp-o |
Etimoj |
ic-kúvo |
januaro |
unu-monato |
Fin.: yksi, Est.: üks, Hung.: egy |
snew-kúvo |
februaro |
du-monato |
Eg.: snéwe |
tir-kúvo |
marto |
tri-monato |
Rus.: три [tri], Alb.: tre, tri, Het.: tri, Trk.: tri, Nep.: tin, Hin.: tiin |
nal-kúvo |
aprilo |
kvar-monato |
Ĉerm.: nal, nalat, Tel.: nala-, nâlugu |
vit-kúvo |
majo |
kvin-monato |
Kom./Udm.: вит [vit] |
muc-kúvo |
junio |
ses-monato |
Jap.: muttsụ |
poŋ-kúvo |
julio |
sep-monato |
Gua.: pokõi |
wal-kúvo |
aŭgusto |
ok-monato |
Ceb.: waló |
kwajs-kúvo |
septembro |
naŭ-monato |
Ĉnk.(jargona): kwaist |
biw-kúvo |
oktobro |
dek-monato |
Enc.: b'iw´´ |
biwic-kúvo |
novembro |
dekunu-monato |
v-u supre |
biwsnew-kúvo |
decembro |
dekdu-monato |
v-u supre |
tòlvu-kúvo |
vintro-monato |
Kom.: тöв [töv], Udm.: тол [tol] 'winter' |
c) Semajn-tagoj / vìko-gúnori
Ĉi tie aplikatas dua-rangaj vort(er)oj, se tiuj ekzistas.
La nomoparto -gúno (memstare gúnu) estiĝis el: Vask.: e-gun, Bur.: guun-c kaj Turk.: gün.
normaj |
regionaj |
senco |
Modeloj por la normaj |
Modeloj por la regionaj |
mêni-gúno |
icenśe-gúno |
lundo |
Ger., Jap., Kor. |
Lit. |
pùru-gúno |
snewenśe-gúno |
mardo |
Jap., Kor. |
késviko |
tirenśe-gúno |
merkredo |
Ger., Fin. |
vèsi-gúno |
Jap. |
gròmu-gúno |
dorenśe-gúno |
ĵaŭdo |
Ger. |
vènse-gúno |
vitenśe-gúno |
vendredo |
Lat. |
sàmpe-gúno |
mucenśe-gúno |
sabato |
Ger., Gr., Fr. |
sèmsi-gúno |
poŋenśe-gúno |
dimanĉo |
Ger., Jap., Kor. |
d) Devenaj / otgámari
Kitaka |
Senco |
Etimo |
gòdidíku #1 |
jardeko |
Rus.: год [god] + Dalm.: dik |
gòdielífo #2 |
jarmilo |
Rus.: год [god] + Nub.: élifu |
gòdisinteo #3 |
jarcento |
Rus.: год [god] + Ltv.: simts, simt |
- #1: Variaĵo: godzíku.
- #2: Variaĵo: godelífo.
- #3: Variaĵo: gocisínti.
e) Teknikaĵoj / róksasori
Kitaka |
Senco |
Etimo |
dájkelo #1 |
montrilo |
Gr.: deiknúnai, Ger.: zeigen [cájgën] + sufikso |
sáti |
horloĝo |
Turk.: saat, Geo.: saat, Per.: ßâ'at |
f) Aplikoj / jópseniri
Kitake #1 |
esp-e |
germane |
Kvo te'sa sáti? #2 |
Kioma horo estas? |
Wie spät ist es? |
Sáti te'sa ékud´ kum. #3 |
Estas duono antaŭ la tria. |
Es ist halb drei. |
Sáti te'sa pit. #4 |
Estas sepa horo. |
Es ist sieben Uhr. |
Sáti te'sa kékudo bat. #5 |
Estas kvarono post la sepa. |
Es ist viertel acht/viertel nach sieben. |
Sáti la'sa kumkékudo gao. #6 |
Estis kvarono antaŭ la naŭa. |
Es war dreiviertel neun/viertel vor neun. |
Sáti la'sa piŋ pási kek. #7 |
Estis kvin post la kvara. |
Es war fünf nach vier. |
Sáti te'sa dik pírei piŋ. #8 |
Estas dek antaŭ la kvina. |
Es ist zehn vor fünf. |
Kvúber sje-álka tla pilémi? |
Kiam komencos la filmo? |
Wann beginnt der Film? |
Tla pilémi sje-álka sátipi piŋ. #9 |
La filmo komencos je la kvina. |
Der Film beginnt um fünf. |
- #1: La modelo estas la estona lingvo. La ekzemplojn mi adaptis laŭ 'Kauderwelsch Band 55', paĝo 65
- #2: Estone: Mis kell on?
- #3: Estone: kell on pool kolm.
- #4: Estone: kell on seitse.
- #5: Estone: kell on veerand kaheksa.
- #6: Estone: kell oli kolmveerand üheksa.
- #7: Estone: kell oli viis peale nelja.
- #8: Estone: kell on kümme enne viit.
- #9: Estone: Algab kell viis. "komencas horo kvin"
g) Aparte gravaj tagoj / véćaw grávari dínori (tíviri)
baza vorto |
senco |
etimo |
kun-meto |
senco |
bájru |
festo |
Uzb.: bajram |
bàjru-tívi |
festotago |
na-bíra |
naski |
Mn.Irl.: biru, Alb.: bir-i & Jib.: biri |
bìretjeni-tívi |
naskiĝ-tago |
háju |
edzo |
Kopt.: hai |
gihàjetjeni-tívi |
geedziĝotago |
Al la sekva ĉapitro
© René Philipp - Bilnjobíru Àdvodóstu, 14.09.2005