Tempoindikoj / vàkti-mèdo-dájori

Reen al la antaŭa paĝo

a) Ĝeneralaj / sómari

jáśu ago Turk.: yaş
keósu tempo(spaco) Mn.Pr.: KÊSMAN, kîsman, Alb.: kóh/ë, -a
lájko tempolimo, limdato Lit.: laikas
méti tempo Lit.: metas, Mn.Pr.: mettan
vákti Per.: vagti, Ind.: waktu, Nub.: wakti,
Ar.: wakt, Alb.: vakt-i
gódi jaro Rus.: год [god]    
évi Hung.: év    
mênemi monato Gt.: mêna    
víko semajno Fin.: viiko, viikko    
díno tago Sans.: dína, Nep./Hin./Bng.: din;
Bal.: dinā
dínopi tage, dumtage, dum tago
gúnu Vask.: e-gun, Bur.: guun-c, Turk.: gün gúnupi
tívi Arm.: tiv tívipi
hhótlo diurno Vog.: хōтал, (Ostj.: хатл)    
nákti nokto Lit.: naktìs náktipi nokte, dumnokte, dum nokto
ráku Brm.: rak rákupi
támso Lit.: tamsùs, Sans.: tamâ, tami, tamî támsopi
gójzu mateno Vask.: goiz gójzupi matene, je mateno
pìre-déli antaŭtagmezo   pìre-délipi antaŭtagmeze, je antaŭtagmezo
déli tagmezo Hung.: dél délipi tagmeze, je tagmezo
pas-déli posttagmezo   pas-délipi posttagmeze, je posttagmezo
óroju vespero Mong.: oroj órojupi vespere, je vespero
nàkti-kési noktomezo   nàkti-késipi noktomeze, je noktomezo
rójku krepusko Isl.: rökkur rójkupi dum krepusko
núkti sekundo Sva.: nukta
óri horo; momento Gr.: ôra, It.: ora, Rum.: ora, Alb.: orë; Jap.: orí
pérco minuto Cig.: perco, Hung.: perc
bàza-koartaw kelkfoje Turk.: bazï + MA.Sor.: krot, Lit.: kartas
ger hieraŭ Sve.: i går, Lat.: heri, Ger.: gestern
iskúber iam Est.: isik + Som.: ber
kulúber ĉiam Ar.: kull + Som.: ber
luk kiam Vj.: lúc 'im Augenblick als'
mas-látaw pli malfrue Hisp.: mas + Ind.: lat, Pld.: lat [låt], Angl.: lat [lejt]
moj-dínaw ĉiutage Vj.: mọi + v-u supre (Modelo: Kant.: mui5 yed6, mui5 nin4; Ger.: jederzeit)
moj-gódaw ĉiujare
moj-métaw ĉiutempe
moj-víkaw ĉiusemajne
nisúber neniam Pl.: nic + Som.: ber
nudín hodiaŭ Het.: nu, Mn.AGer.: nu, nû (no), TohA.: nu,
Gt.: nu, nû, MnNor.: nú, MnAngl./Frs: nu + v-u supre
numétaw nuntempe
nuváktaw
ohi-pasdín postmorgaŭ Fin.: ohi + v-u malsupre
ohi-pirdín antauhieraŭ Fin.: ohi + v-u malsupre
pasdín morgaŭ Alb.: pas, Per.: paß + Sans.: dina, Nep./Hin.: din
pirdín hieraŭ  
pírei andólgaw antaŭ nelonge + Kor.: an-, Gr./Sans.: a(n)- + Rus.: долго [dolgo]
rus-gámaw venonte Keĉ.: ruway + Vj.: se & Lit.: -si(u) + Sans.: √gam-
semváktaw samtempe Ajn.: sem + v-u supre
tvaw tuj Lit.: tuoj(au)
vubah baldaŭ Knjr.: vuba
érka frua Turk.: erken
láta malfrua Ind.: lat, Pld.: lat [låt], Angl.: lat [lejt]
órja Mong.: oroj
pósna M.A.Sor.: posny
numéta nuntempa  
nuvákta  
rus-gáma venonta Keĉ.: ruway + Vj.: se & Lit.: -si(u) + Sans.: √gam-
pási post Alb.: pas, Per.: paß pási ek dínori post du tagoj
pírei antaŭ Mn.Pr.: pirzdau, pirsdau, Het.: piran pírei kum mênemiri antaŭ tri monatoj
geo- antaŭa Kant.: geo6 (en: geo6 nin4 'voriges Jahr') geogódipi dum antaŭa jaro
moj- ĉiu Vj.: mọi (Kant.: mui5, Jap.: mai-, Ĉi.: mĕi, Kor.: mae-) mojgúnupi dum ĉiu tago
raj- sekva Jap.: rai (Ĉi.: lái, Kor.: nae-) rajgódipi dum sekva jaro
śi- ĉi- Lit.: šis śigódipi dum nuna jaro

La jaro konsistas el sezonoj.

b) Monatoj / mênemiri

RIM: Aplikendas sufiksoida -kúvo (el: finna/estona: kuu "monato") kun duaranga resp. triaranga numeralo. La modeloj por la sekva monataro estas la ĉina kaj korea lingvoj, kiuj ellasas la morfemon por ordinareco de la numeraloj enmetataj. (ekz.: Ĉi.: liù yuè, Kor.: yu-wôl laŭvorte: ses monat = "junio")

Ankaŭ la planlingvo Volapük havis sufikson por tio, nome -ul (yanul, febul, mazul, ...) [Laŭ "Internationale Plansprachen" de D-ro Detlev Blanke sur paĝo 208]

Kitake Esp-o laŭvorte Esp-o Etimoj
ic-kúvo januaro unu-monato Fin.: yksi, Est.: üks, Hung.: egy
snew-kúvo februaro du-monato Eg.: snéwe
tir-kúvo marto tri-monato Rus.: три [tri], Alb.: tre, tri, Het.: tri, Trk.: tri, Nep.: tin, Hin.: tiin
nal-kúvo aprilo kvar-monato Ĉerm.: nal, nalat, Tel.: nala-, nâlugu
vit-kúvo majo kvin-monato Kom./Udm.: вит [vit]
muc-kúvo junio ses-monato Jap.: muttsụ
poŋ-kúvo julio sep-monato Gua.: pokõi
wal-kúvo aŭgusto ok-monato Ceb.: waló
kwajs-kúvo septembro naŭ-monato Ĉnk.(jargona): kwaist
śip-kúvo oktobro dek-monato Ĉi.: šip (> shí), Kor.: šip
śipic-kúvo novembro dekunu-monato v-u supre
sipsnew-kúvo decembro dekdu-monato v-u supre
tòlvu-kúvo vintro-monato Kom.: тöв [töv], Udm.: тол [tol] 'winter'

c) Semajn-tagoj / vìko-gúnori

Ĉi tie aplikatas dua-rangaj vort(er)oj, se tiuj ekzistas.

normaj regionaj senco Modeloj por la normaj Modeloj por la regionaj
mêni-gúno òjnenśe-gúno lundo Ger., Jap., Kor. Lit.
pùru-gúno èkenśe-gúno mardo Kor.
késviko kùmenśe-gúno merkredo Ger., Fin.
gròmu-gúno kèkenśe-gúno ĵaŭdo Ger.
vènse-gúno pìŋenśe-gúno vendredo Lat.
sàmpe-gúno śàśenśe-gúno sabato Ger., Gr., Fr.
sèmsi-gúno pìtenśe-gúno dimanĉo Ger., Jap., Kor.

d) Devenaj / otgámari

gòdidíku jardeko  
gòdielífo jarmilo  
gòdisinteo jarcento  

e) Teknikaĵoj / róksasori

dájkelo montrilo Gr.: deiknúnai, Ger.: zeigen [cájgën] + sufikso
sáti horloĝo Turk.: saat, Geo.: saat, Per.: ßâ'at

f) Aplikoj / jópseniri

Kitake esp-e germane
Kvo te'sa sáti? Kioma horo estas? Wie spät ist es?
Sáti te'sa ékud´ kum. Estas duono antaŭ la tria. Es ist halb drei.
Sáti te'sa pit. Estas sepa horo. Es ist sieben Uhr.
Sáti te'sa kékudo bat. Estas kvarono post la sepa. Es ist viertel acht/viertel nach sieben.
Sáti la'sa kumkékudo gao. Estis kvarono antaŭ la naŭa. Es war dreiviertel neun/viertel vor neun.
Sáti la'sa piŋ pási kek. Estis kvin post la kvara. Es war fünf nach vier.
Sáti te'sa dik pírei piŋ. Estas dek antaŭ la kvina. Es ist zehn vor fünf.
Kvúber sje-álka tla pilémi? Kiam komencos la filmo? Wann beginnt der Film?
Tla pilémi sje-álka sátipi piŋ. La filmo komencos je la kvina. Der Film beginnt um fünf.

g) Aparte gravaj tagoj / véćaw grávari dínori (tíviri)

baza vorto senco etimo kun-meto senco
bájru festo Uzb.: bajram bàjru-tívi festotago
na-bíra naski Mn.Irl.: biru, Alb.: bir-i & Jib.: biri bìretjeni-tívi naskiĝ-tago
háju edzo Kopt.: hai gihàjetjeni-tívi geedziĝotago

Al la sekva ĉapitro
© René Philipp, 25.08.2004