Ili neniam estas deklinaciataj.
RIM: La koloroj indikas la rangecon, nome helverda = 1, helflava = 2, heloranĝa = 3 kaj helroza = 4. Kvina rango ne ekzistas ĉe la numeraloj! Krome gravas, ke nur la unuarangaj estu uzataj por nombrado, la aliaj por la vortfarado [Kiel ekz.: Ger.: zwei - por nombrado, bi- en fremdvortoj].
100 | sinte #1 | Ltv.: simt(s), (Sl.: sto & Fr.: cent [sang] & Alb.: qind [kj-]) |
pek | Ĉi.: pek, Kor.: pek, paek | |
1000 | elífo (Var.: elíf, ílof, ílop) | Nub.: élifu |
mjaŋ | Mong.: мянга(н) [mjanga(n)] | |
10 000 | tómne #2 | Toĥ.: tumane, tumáṃ (~Turk.: tümen; Mong.: түм(эн)) |
100 000 | kêti #3 | Ind.: keti |
bip | Tlng.: bIp [bïp] |
RIM: La koloroj indikas la rangecon, nome helverda = 1, helflava = 2, heloranĝa = 3 kaj helroza = 4. Kvina rango ne ekzistas ĉe la numeraloj! Krome gravas, ke nur la unuarangaj estu uzataj por nombrado, la aliaj por la vortfarado [Kiel ekz.: Ger.: zwei - por nombrado, bi- en fremdvortoj].
103 | 1000 | dikemkum | biwemtir | mil | dek-um-tri | elífo |
104 | 10 000 | dikemkek | biwemdor | dek mil | dek-um-kvar | dik elífo; tómne |
105 | 100 000 | dikempiŋ | biwemvit | cent mil | dek-um-kvin | kêti, bip; sínte elífo |
106 | 1 000 000 | dikemśaś | biwemmuc | miliono | dek-um-ses | dik kêti, dik bip |
107 | 10 000 000 | dikempit | biwempoŋ | dek milionoj | dek-um-sep | sínte kêti, sínte bip |
109 | 1 000 000 000 | dikemgao | biwemkwajs | miliardo | dek-um-naŭ | tómne kêti, tómne bip |
1012 | 1 000 000 000 000 | dikemdikek | biwembiwsnew | biliono, duiliono | dek-um-dekdu | elífemkek |
RIM: En multaj lingvoj ne ekzistas simila skemo kaj vi komence devos cerbumi.
Ĉi-supra formado ankaŭ taŭgas por aliaj bazoj, ekz.: 2
23 | 8 | ekemkum | snewemtir | ok | du-um-tri | bat |
28 | 256 | ekembat | snewemwal | ducent kvindek ses | du-um-ok | eksínte píŋdik śaś |
210 | 1024 | ekemdik | snewembiw | mil dudek kvar | du-um-dek | elífo ekdik kek/dor |
Aŭ bazo 1000
10002 | elífemek | miliono | mil-um-du | dikemśaś |
10003 | elífemkum | miliardo | mil-um-tri | dikemgao |
10004 | elífemkek | biliono, duiliono | mil-um-kvar | dikemdikek |
Sociolektaj formoj troviĝas en aparta ĉapitro!
x-enśe (xe) | -a | Kaz.: -inši, -ynšy (Turk.: -(i)nci, -(ı)ncı, …, Uzb.: -(i)ntsche) |
ojnenśe (1e) | unua | |
icenśe | ||
palenśe | ||
ekenśe (2e) | dua | |
snéwenśe | ||
kumenśe | tria | |
tirenśe | ||
kekenśe | kvara | |
dorenśe |
x-koartaw (xaw) | -foje | Ma.Sor.: krot (A.Sor.: króć) & Lit.: kartas "fojo" (Parencas: Ĉeĥ./Slvk.: krát, Slov.: kràt, Blg.: kratno, Sans.: krtvas; Fin.: kerta, Est.: korda, Sam.: geardi.) |
ojnkoartaw (1k-aw) | unufoje | |
ickoartaw | ||
ekkoartaw (2k-aw) | dufoje | |
snewkoartaw | ||
kumkoartaw | trifoje | |
tirkoartaw | ||
kekkoartaw | kvarfoje | |
dorkoartaw |
x-mul | -foje | Kiĉ.: -mul (en: ca-mul "kvarfoje") |
ojn-mul | unufoje | |
ic-mul | ||
pal-mul | ||
ek-mul | dufoje | |
snew-mul |
RIM: Kompare al Esperanto kaj al la antaŭe menciita variaĵo ne almetendas la adverba finaĵo!
cu- | -ope | Ger.: zu (en: zu Dritt) |
cukum | triope | |
cukek | kvarope | |
cusinte | centope |
RIM: Kompare al Esperanto ne almetendas la adverba finaĵo!
-piśa | -obl- | Alb.: -fish (en: trefish, trefishoj, trefishtë) | |
ékpiśa | snéwpiśa | duobla | |
kúmpiśa | tirpiśa | triobla |
néhha | duobla | Ĉjn.: nexa [-ĥ-] 'twice' | v-u ĉe túla |
-ud- | -on- | Ser.Kr.: udio "parto" |
kumudo | triono |
hhágaso | duono | Mong.: хагас [ĥagas] |
jup | po | Keĉ.: yupay "nombri" |
jup kum | po tri | |
jup bat | po ok | |
jup sínte | po cent | |
jup díkemśaś | po miliono |
0 | líŋi | 6 | śáśi | 11 | dik-ojni | 10000 | tómni |
1 | ójni | múci (Var.: múcu) | biw-ici | 100000 | kêti | ||
íci | móti | 12 | dik-eki | bípi | |||
páli | 7 | píti (Var.: píto) | biw-snewi | ||||
2 | éki | póŋi (Var.: póŋo) | ktp. | vts. | |||
snéwi | 8 | báti | 20 | ekdiki | |||
3 | kúmi | wáli (Var.: wálo) | snewbiwi | ||||
tíri | 9 | gaohi | kúlmeni | ||||
4 | kéki | kwájsi | 30 | kumdiki | |||
dóri | 10 | díki | tirbiwi | ||||
náli | bíwi | 100 | sínti | ||||
váti | śípu | péki | |||||
5 | píŋi | kújmpi | 1000 | elífo (Var.: ílofi, ílopi) | |||
víti | mjáŋi |
RIM: Variaĵoj kun fina -o aŭ -u anstataŭ -i rezultas el la devena lingvo. Modeloj por tiaj vortoj estas la Finna; Slovaka kaj Islanda lingvoj.
bet | iom da … | Pld.: bäten | ne estu deklinaciataj kiel la bazaj |
but | multe da … | Cig.(Lov.): but | |
dow | ambaŭ | Ĉi.: dôu (Kant.: dêu3) |
|
faw #1 | malmulte da … | MnA.Ger.: fao, Gt.: fawai |
|
bázari (Var.: bázva-ri) | kelkaj | Turk. bazı | Ili devas esti deklinaciataj pro sia adjektiveco |
wákjari | Keĉ.: waki | ||
céra | malmultaj | Cig.: cera | |
tóhkoma | Ĉjn.: tôhkomo |
kíntua | unua | Gl.: cintu-, cintus 'first' (Par. Mn.Irl.: cét, cétna, Lat.: recens 'fresh, young', Gr.: καινος [kainos] 'new', Sans.: kaninas 'young') |
śúsa | Ur.: š(v)-usë (Par. Lez./Udi.: sa, Drg.: ca; Lk.: ca-; Avr.: co, Aĥ.: če-be, And.: se-b; Cz.: sis, Gnĥ.: he-s; Bcb.: cḥa, Ing.: ca, Ĉeĉ.: cḥa-\' 'one') |
|
-ksan (Var.: -śan, -śanj, -śaŋ) |
de dek | Fin.: -ksan, -ksän (en: kahdeksan '8', yhdeksän '9') |
snewksan | ok | Eg.: snéwe + v-u supre |
palksan | naŭ | Mingr.: palo, paluo, HNk.: pał, HBz.: pałëw, Mrg./Vmd.: pału + v-u supre |
-mujn (Var.: -myn) #1 | -dek | Kom.: -myn (en: komyn '30', n'el'amyn '40', vetymyn '50', kvatymyn '60') |
kum-mujn | tridek | Ĉerm.: kum + Kom.: -myn |
nal-mujn | kvardek | Ĉerm.: nal, nalat + Kom.: myn |
vit-mujn | kvindek | Kom.: vit, Udm.: vit' + Kom.: myn |
-gajn | -dudek | Kim.: ugain, deugain, trigain, pedwar ugain, chweugain '20, 40, 60, 80, 120' |
snew-gajn | kvardek | v-u supre |
-jur | -cent | Nen.: yur 'hundred' |
snew-jur | ducent | v-u supre |
-deb | mil | Ted.: debū (Gll.: diba 'hundert') |
tirdeb | tri mil | v-u supre |
praformo / àsli-ŋúpi | senco | tólku | Kitake | senco | tólku |
---|---|---|---|---|---|
Kark.: ?áxak, ?áxxak | du | ek | hháki, -u #1 | duo, duopo, paro | cuéko |
Nav.: naaki, Apc.: nà.ki, ná-ki; naki | nâki #2 | ||||
Jap.: san, Ĉi.: san | tri | kum | sáno #3 | trio, triopo | cukúmo |
Juk.: ox-tul | tri (vivaĵoj) #4 | kum (éltasori) | óśtuli | trio (homoj, bestoj) | |
Snĉ.: ŋas | kvar | kek | ŋáso | kvarteto, kvaropo | cukéko |
Ind.: lima, Tag./Ceb.: limá, (Bal.: limang, limā) |
kvin | piŋ | lîmi #5 | kvinteto, kvinopo | cupíŋo |
Cz./Hinu./Huns.: iłno (Bejt.: iłna) | ses | śaś | ílno | sesopo | cuśáśo |
Keĉ.: qanchis, kanchis, canchis, Jkr.: qançhisi | sep | pit | kánći | sepopo | cupíto |
Gua.: poapï, poapy | ok | bat | poapi | okopo | cubáto |
Nhr.: kuesi (Nm.: kxòese) | naŭ | gao | kwési | naŭopo | cugao |
Mal./Irul: pattu, Tam.: paththu, … | dek | dik | pâtu #6 | dekopo | cudíko |
Kor.: tul | du | ek | túla | duobla | ékpiśa |
Mong.: найм(ан) [najm(an)] | ok | bat | nájmu | oktaedro, okedro | |
Mz.Mong.: arban | dek | dik | arbánu | Arbano (monunuo) | |
Turk.: yüz | cent | sínte | jújzu | Jujzo (monunuo) | |
Jap.: sen | mil | elífo | śéni #7 | Ŝenio (monunuo) | |
Ling.: zómi | dek | dik | zom- | deka- | 101 |
Ling.: nkámá | cent | sínte | ŋam- | hekto- | 102 |
Vj.: nghìn | mil | elífo | ŋin- | kilo- | 103 |
Uzb.: juz | cent | sínte | juz- | centi- | 10-2 |
Uzb.: ming | mil | elífo | miŋ- | mili- | 10-3 |
Bcb.: ši, Ĉeĉ.: ši-' | du | ek | -śi | du -j | ek -ri, -ki |
Keĉ.: taw | kvar | kek, val | -taw | kvar -j | kek -ri |
Jap.: go & Tib.: nga, Kant.: ng5 | kvin | piŋ | -ŋo | kvin -j | piŋ -ri |
-ujz- | -naskitoj | Turk.: -üz (-iz) (en: dördüz, ikiz, …) K-u ankaŭ Lit.: -nys/-nis en: dvynys "ĝemelo", treinys "trinaskito" |
|
ék-ujzori | snéw-ujzori | ĝemeloj | |
kék-ujzori | dór-ujzori | kvarnaskitoj | |
píŋ-ujzori | tír-ujzori | kvinnaskitoj | |
śáś-ujzori | múc-ujzori | sesnaskitoj |
La rangeco varias, ĉar en la devena lingvo ekzistas du numeraloj, kiuj havas parencojn en la Kitaka, nome ek "du" kaj dor "kvar". Sed ili apartenas al malsamaj rangoj.
RIM: La apliko okazas kiel en Esperanto. Do kun pluralo post 2 ĝis ∞. Ne estu uzata iu kazo (genitivo singulara kiel en baltaj kaj slavaj lingvoj) post 2 ĝis 4 resp. ekde 5 ĝis 8 (plurale) nur pro la numeralo, sed pro iu prepoziciaĵo aŭ postpozicio (nur kun postpozitivo). Anstataŭ ek + substantivo/adjektivo uzeblas la dualo je -ki: ek púmuri = púmuki "du arboj". Krome ili neniam estas deklinaciataj!
ekz.: ojn míci "unu katino", kum áplori "tri pomoj", śaś-sínte éwrori "sescent eŭroj"
adicio gatlísteni |
gatlístaj X gudaj/su Y | adiciu X al Y | X + Y = Z |
---|---|---|---|
X gudaj Y teésa Z | kum gudaj śaś teésa gao | 3 + 6 = 9 | |
X su Y teésa Z | ojn su gao teésa dik | 1 + 9 =10 | |
substraho padéteni |
padétaj Y ot X | subtrahu Y de X | X - Y = Z |
X pa Y teésa Z (#1) | pit pa kum teésa kek | 7 - 3 = 4 | |
X pa Y teésa neŋ Z (#2) | śaś pa gao teésa neŋ kum | 6 - 9 = -3 | |
multiplikado máŋepisintjeni |
máŋepisintjaj X diŋ Y | multobligu X per Y | X * Y = Z |
X-koartaw Y teésa Z | ek-koartaw piŋ teésa dik | 2 * 5 = 10 | |
X-mul Y teésa Z | piŋ-mul śaś teésa kumdik | 5 * 6 = 30 | |
divido dájleni |
dájlaj X diŋ Y | dividu X per Y | X : Y = Z |
X bidájla diŋ Y teésa Z | bat bidájla diŋ kek teésa ek | 8 : 4 = 2 | |
X bidájla diŋ Y teésa Z dźiŋ' z | dik ojn bidájla diŋ śaś teésa ojn dźiŋ' bat kum | 11 : 6 = 1,83 | |
potencigo tálameni |
tálamaj X diŋ Y | potencigu X per Y | XY = Z |
Y-enśe tálamo ot X teésa Z | ékenśe tálamo ot kum teésa gao | 32 = 9 | |
Xum(#3)Y teésa Z | doromkum teésa śaśdik kek | 43 = 64 | |
radikado bóneni |
úmaj tla X-enśen bónin ot Y | tiru la Xan radikon el Y | x√Y = Z |
tla X-enśe bóni ot Y teésa Z | tla kum-enśe bóni ot ékdik pit teésa kum | 3√27 = 3 |
RIM: Ili tre ofte staras antaŭ la koncernata vorto, nur pro stilaj kialoj ili sekvas. Krome ili estas deklinaciataj kiel substantivoj kaj adjektivoj.
ekz.: kúmenśe áplo "tria pomo", Go-tráda ékenśeku házuku! "Veturu al dua domo!"
½ | ojn ékudo | unu duono |
2/3 | ek kúmudori | du trionoj |
4/7 | kek pítudori | kvar seponoj |
23/86 | ekdik kum batdik-sasudori | dudek tri okdek-sesonoj |
Ili sufiksas je -mujn. (Dialekte ekzistas la variaĵo -myn kun plia vokalo.)
Kitake | Komia #1 | Udmurta | Hungara | Mansia | |
---|---|---|---|---|---|
30 | kum-mujn | komyn | kwamyn, kuamyn | (harminc) | (wat) |
40 | nal-mujn | n'el'amyn | (nyldon) | negyven | nälmen, naliman |
50 | vit-mujn | vetymyn | (vit´ton) | ötven | atpan |
60 | mot(#2)-mujn | kva(j)tymyn | (kuat´ton) | hatvan | xotpan |
70 | (sizimdas) | (sizimdon) | hetven | (satlow) | |
80 | (kökjamysdas) | (t´amyston) | nyolcvan | (ńolsat) | |
90 | (ökmysdas) | (ukmyston) | kilencven | (ontəlsat) |
La ekzemploj el Komia, Udmurta, Mansia kaj 2 el la Hungaraj venas el 'uaetym8x.html'. La hungaraj el 'Kaud. 31', paĝo 52. Kelkaj formoj el "Suomen ja sen sukukielten lukusanoista", paĝo 4-5. Verdaj el ambaŭ interretaj fontoj. Turkisaj el la libreto kaj la finn-lingva teksto.
Nur malmultaj dialektoj provas reguligi la skemon laŭ rangeco.
Eblas la jenaj rangoj:
Kitake | Dzitaka | ||
---|---|---|---|
rangoj | 2a | 3a (#1) | - |
30 | tir-mujn | tër-myn | |
40 | dor-mujn | nal-mujn | nal-myn, nar-myn |
50 | vit-mujn | vët-myn | |
60 | muc-mujn | mot-mujn | muc-myn |
70 | poŋ-mujn | poŋ-myn | |
80 | wal-mujn | wal-myn, war-myn | |
90 | kwajs-mujn | pajs-myn |
RIM: La parenca Dzitaka metas ilin en la normalan sociolekton!
Ankaŭ eblus kombino kun -ksan ĉe 80 kaj 90, se nur gravas la rangeco.
Kitake | |
---|---|
80 | snew-ksan-mujn |
90 | pal-ksan-mujn |
Kitake | Dźiga | rimarkoj | |
---|---|---|---|
40 | snew-gajn | snőgajn, nőgajn | |
60 | tir-gajn | tirgajn | Ĝi estas la bazo por la rango pro la kimra: trigain. |
80 | dor-gajn | dorgajn | |
100 | vit-gajn | vitgajn, vitkajn, vikkajn | |
120 | muc-gajn | mucgajn, muskajn | |
140 | poŋ-gajn | poŋgajn, pōgajn | |
160 | wal-gajn | walgajn, (waŋajn) | |
180 | kwajs-gajn | kwääsgajn, kwääskajn |
RIM: La parenca Dźiga metas ilin en la normalan sociolekton!
Ankaŭ eblas kombino kun -ksan-, nome jene:
Kitake | |
---|---|
160 | snew-ksan-gajn |
180 | pal-ksan-gajn |
Ĝi devas esti kunmetata kun duarangaj numeraloj!
Kitake | ||
---|---|---|
200 | snew-jur | |
300 | tir-jur | |
400 | dor-jur | |
500 | vit-jur | |
600 | muc-jur | |
700 | poŋ-jur | |
800 | wal-jur | |
900 | kwajs-jur |
Ĝi devas esti kunmetata kun duarangaj numeraloj!
Kitake | ||
---|---|---|
2000 | snew-deb | |
3000 | tir-deb | |
4000 | dor-deb | |
5000 | vit-deb |
Al la sekva ĉapitro
© René Philipp - Bilnjobíru Àdvodóstu, 26.10.2005