| Kitake | Esperanto | Etimo | Ekzemplo | Senco | Komento |
|---|---|---|---|---|---|
| Memstaraj | |||||
| na-héma | havi | Pld.: hemm'(#LB) | Mu(#1) tehéma búkun. | Mi havas libron. | |
| na-íma | Rus.: иметь [imetj] | Mu(#1) teíma búkun. | |||
| na-púnja | havi; posedi | Ind.: punya | Paj tepúnja mícon. | Li/Ŝi havas/posedas katon. | |
| na-hémpa | posedi | Pld.: hemm'(#LB) + p | Paj tehémpa véjte-lúkimelon. | Li posedas televidilon. | |
| na-ómpa(#2) | Fin.: oma(#3) & Pld.: hemm'(#LB) + p | Paj teómpa véjte-lúkimelon. | |||
| na-pśipúnja(#4) | havi ĉe si | Pl.: przy + Ind.: punya | Paolu tepśipúnja cérzon. | Paŭlo havas ĉe si krajonon. | |
| Paolu tehémpa júpsin, tar ému nem tepśipúnja han.(#5) |
Paŭlo posedas komputilon, sed li ne havas ĝin ĉe si. |
||||
| Ligenda | |||||
| na-túra | havi | Lit.: turėti | Ŋa tebúktúra.(#6) | Mi havas libron. | |
Se temas pri fizikaj kaj psikaj statoj, oni uzas alian konstruon, pri kio legeblas sur paĝo pri farto.
RIM: Ĉar la ĉisupraj verboj ĉiam estas transitivaj, ili neniam povas esti uzataj por traduki la idiomojn germane „es gibt“ kaj angle „there are“, por kiuj kelkaj latinidaj kaj slavaj lingvoj ja uzas la verbon por "havi", same kiel kelkaj sudgermanaj dialektoj.
Foje okazas, ke por esperanta idiomo en la kitaka estas aparta vorto.
| na-duróna | havi paciencon(#1) | Alb.: durón(#A) |
| na-gárśa | havi abomenon | Mn.Arm.: գարշիմ [garšim] 'to abominate, to loathe, to be disgusted' ("abomeni, naŭziĝi") |
| na-hújma | havi kapturniĝon(#2) | Fin.: huimata |
| na-ŋéna | havi tempon | Alb.: ngen(#G) {paĝo 90} |
| na-tórna | havi permeson(#3) | Jid.: טאָרן [torn] 'to be allowed to' ("esti permesita") |
| -kej- | havi permeson(#1) |
Al la sekva ĉapitro
14.09.2026