Kitakujo 

Metado / Déteni, kâjeni, kójveni

a) Ĝeneralaj esprimoj / sómari bájiri

na-dágma starigi Geo.: dadgma
na-déta(#1) meti Lit.: dėti(#2)
na-kâja(#3) Dah.: kaaj-
na-kójva(#4) Kaz.: khojîv(#5)
na-pjásta(#6) el pjási "loko" kaj aldona konsonanto

b) Kun kromsencoj / su ìsretólkuri

na-klásta meti, kuŝigi Rus.: класть [klastj], Ukr.: класти [klasty]

c) Derivitaj formoj / bilwájtrari ŋúpiri

Tradukataj per kunmetaĵoj

Kun prefikso Senco Etimo Sen prefikso Etimo
na-endéta enmeti(#1) = + vidu supre na-lágja Tag.: lagyan
na-enkójva = + vidu supre na-ŋúla(#2) Alb.: ngul
na-gudéta almeti  
na-otdéta demeti Rus.: от [ot] + vidu supre
na-otkójva Rus.: от [ot] + vidu supre
na-pirdéta antaŭmeti  
na-pirkójva  
na-pojsdéta formeti  
na-pojskójva  
na-samdéta kunmeti  
na-sudéta  
na-updéta(#3) surmeti  
na-upkójva(#4)   na-hákna(#5) Arm.: հագնել [hagnel]
na-zemdéta submeti

Tradukataj per apartaj radikoj

Kun prefikso Senco Etimo
na-bedéta(#1) okupi derivaĵo el prefikso kaj na-déta "meti"
na-bewkójva imponi  
na-samkâja komposti  
na-samkójva komponi  
na-watkójva(#3) deponi  
na-zemkójva(#4) supozi  

Specifa kazo

Jen sekvas tradukoj de Ger.: stecken ((tr.) "enmeti(#C)(#K), enigi(#C)(#K)"; (itr.) "esti(#C)(#K), sidi(#C)(#K), kuŝi(#K), stari(#C), troviĝi(#K)").

Bazaj formoj(#T)
na-ŋúla enigi, (en)meti Alb.: ngul
na-tújka enigi, (en)meti; ŝtopi A.Sor.: tykać (tyknyć), Ma.Sor.: tykaś (tyknuś; tkaś, zatkaś)
Kunmetoj(#T)
na-hujŋúla(#1) remeti, reenmeti kunmetaĵo el na-húja "reiri, reveni" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-ka'ŋúla planti kunmetaĵo el ká'o "planto" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-pojsŋúla(#2) formeti, aliloke meti kunmetaĵo el pojs "for" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-psilŋúla(#3) alte fiksi kunmetaĵo el psíla "alta" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-pśiŋúla(#4) almeti, alfiksi kunmetaĵo el pśi "ĉe; al" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-raŋúla(#5) elmeti kunmetaĵo el ra "el; eligi" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-samŋúla(#6) kunmeti kunmetaĵo el sam "kune" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-skujŋúla alpingli kunmetaĵo el skújo "pinglo" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
na-upŋúla(#7) surmeti kunmetaĵo el up' "sur" kaj na-ŋúla "enmeti, enigi"
Derivaĵoj
tújkilćo(#8) stikaĵo derivaĵo el na-tújka "enigi, (en)meti; ŝtopi" kun sufikso
na-tújkilća stiki el tújkilćo "stikaĵo"
Aldonaj konsonantoj
na-ŋúlda(#9) troviĝi, resti, esti k-u A.Sor.: tčeć; Ma.Sor.: štycaś
na-ŋúlko tampono kvazaŭdiminutivo, iel laŭ rilato inter Mz.Fr.: tapon al Mn.Fr.: tape
na-ŋúlpa(#10) ŝtopi(#K)
na-ŋúlta(#9) esti kaptita(#K)
Sintagmoj
ŋúldaź na-ćúva(#11) estadi, esti retenata(#K), esti retenita(#C)
ŋúldaź na-tárna(#12) estadigi, (post)lasi (ion)(#C)
Afikso
vaw- en- -ig- varianto de vao "en(mov)iĝi; en -n"

Jen kelkaj frazoj kun transitiva uzo kaj indiko de direkto, foje situo.

Paolu laŋúla sójnun énku sòjnínsi. Paŭlo enmetis leteron en leterkeston.
Prícu laŋúla sójnun énku ónsi. Frico enmetis leteron en koverton.
Útu lapśiŋúla réŋun úpku pálsi. Utuo almetis ringon sur fingron.
Tla nóra éjti laŋúla sáwtap bárnokin énku légo. La juna patrino metis siajn du infanojn en liton.
Tla rókserju laŋúlpa tla ŋúlpelon énku ŋúlpeledlo. La teknikisto ŝtopis la ŝtopilon en ŝtopilingon.
Tla jáśa rókserju ŋúldaź latárna tla ŋúlpelon énsaj ŋúlpeledlo. La maljuna teknikisto lasis la ŝtopilon en ŝtopilingo.

Jen kelkaj frazoj kun netransitiva uzo kaj foje kun indiko de situo.

Tla nóglo teŋúlda énsaj dúntuti. La ŝlosilo estas en la seruro.
Tla ŋúlpelo teŋúlda énsaj ŋúlpeledlo. La ŝtopilo estas en la ŝtopilingo.
Ka tu teméda, kvílan teŋúlda tla bárnori? Ĉu vi scias, kie estas la infanoj?
Tla nónu ŋúldaź laćúva énsaj cásu. La avo estis retenata en neĝo.

Al la sekva ĉapitro
24.07.2025